| Bezbednost i zdravlje na radu |
|
Ovi podaci dovoljan su razlog za uvođenje sistema upravljanja rizicima koji pored brige o životu i zdravlju zaposlenih, ima i ekonomski značaj. Naime, uvođenjem standarda koji su na nivou Evropske unije propisani Evropskom socijalnom poveljom, a u Srbiji Rezolucijom Skupštine Srbije o pridruživanju Evropskoj uniji, organizacija će, upravljanjem rizima, postići podizanje postojećih procesa na viši nivo, smanjiće dupliranje napora i ustedeće i vreme i novac. Dakle, bolje upravljanje rizicima dovodi do smanjenja troškova, povećanja efektivnosti i efikasnosti, većeg stepena zadovoljenja korisnika, što predstavlja osnov za ostvarenje većeg profita. Uređen i sistematizovan pristup za identifikovanje opasnosti i upravljanje rizikom doprinosi, kako obezbeđenju zdravijeg i sigurnijeg radnog okruženja, tako i izbegavanju nastanka nezgoda, narušavanja zdravlja, a i smanjenju izgubljenog radnog vremena zbog bolesti i povreda na radu zaposlenih. Cilj uvođenja ovih standarda jeste podizanje morala zaposlenih, manje nezadovoljstvo, niže premije osiguranja, kao i povećan kredibilitet i imidž preduzeća.
Sistem bezbednosti i zdravlja na radu u Republici Srbiji, uređen je Zakonom o bezbednosti i zdravlju na radu (Sl. glasnik RS 101/2005). Donošenjem Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu izvršeno je usaglašavanje sa ratifikovanim konvencijama MOR-a i osnovnom Direktivom 89/391/EEZ, kao i posebnim direktivama koje proističu iz osnovne, tako da su prihvaćene sve smernice pomenutih direktiva u meri i obliku prilagođene domaćim uslovima. Pored Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, propisi koji utiču na aspekte bezbednosti i zdravlja na radu su Zakon o radu, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o zdravstvenom osiguranju, Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju i drugi zakoni, a zakonodavni okvir sistema bezbednosti i zdravlja na radu zaokružuju podzakonski akti.
|










